Povijest

Hokejaši na travi u 2023. godini obilježavaju 120. obljetnicu tog sporta u Hrvatskoj. Hokej na travi u to vrijeme bio je ekskluzivan šport kojim se bavilo malo športaša, a svoj veći razvoj u Hrvatskoj bilježi između tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Vrlo brzo po završetku Drugog svjetskog rata, već 1948. godine, studenti kemije na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu formiraju hokejsku momčad. Športske aktivnosti studenata bile su vrlo žive, a međusobnim dogovorom nogometaši postaše hokejaši. Hokej se igrao na lešnatom terenu,a travnati atletski teren koristilo se samo za važne državne i međunarodne utakmice. Kao što je to odgovaralo većini noovih hokejaša studenata kemije i novi klub dobiva ime „Atom“, a prvi predsjednik kluba bio je također student kemije Tomislav Markotić. Istodobno i učenici ІІІ.gimnazije osnovali su svoj hokejaški klub. Vrlo brzo donesena je državna naredba po kojoj su se studentski i srednjoškolski klubovi trebali spojiti. Od početne momčadi „Atoma“te osnovne momčadi ІІІ.gimnazije,stvorena je momčad pod nazivom Akademski hokejski klub „Mladost“. Uz dobre rezultate dolaze i novi igrači studenti hokejaši iz Osijeka.

Kvaliteta igre poboljšava se, klub se organizacijski sređuje i društveni život razmahuje se. Međunarodna aktivnost kluba od tada pa sve do današnjih dana razvila se i proširila. Momčadi su gostovale u velikom broju europskih zemalja, a posebno ostaje zapamćene turneje u Egipat i Indiju. Godine 1954. juniorsku momčad fomiraju učenici ondašnje ІX.zagrebačke gimnazije koji prelaze u „Mladost“, a 1955.osvajaju juniorski naslov prvaka bivše Jugoslavije. Godine 1956. za predsjednika kluba imenovan je Stjepan „Sokol“ Blažeković, koji na tom mjestu ostaje punih deset godina.

Ženska ekipa „Mladosti“ u to vrijeme marljivo trenira. Već nakon godinu dana djevojke dolaze u sam vrh ženskog hokeja. Smjena generacija iza 60-ih godina prošlog stoljeća oslabila je ženski hokej te je ženska ekipa „Mladosti“ rasformirana. Početkom 1980.godine ekipa se ponovno obnavlja i to zahvaljujući ponajviše velikom entuzijasmu Kreše Župančića i Mihovila Švigira, nakon čega se održala nekoliko slijedaćih godina.

U klub stalno prisitžu novi igrači, a privlači ih afirmiranost kluba i razvijeni društveni život. Nakon što je predsjednik kluba Stjepan Blažeković otišao na dužnost u inozemstvo, klub predlaže i bira dugogodišnjeg tajnika kluba Ivu Zlatara za predsjednika kluba. On je uspješno obavljao tu dužnost sve do kraja 1998.godine, kada je iznenada preminuo. Uz vrlo uspješnu aktivnost međunarodnog suca bio je i predsjednik sudačke organizacije, dopredsjednik i 13 godina predsjednik tadašnjeg Jugoslavenskog hokejskog saveza, istaknuti član izvršnog odbora Europske hokejske federacije, a stvaranjem samostalne Hrvatske države postao je i predsjednik Hokejskog saveza Hrvatske. Kao istaknuti športski djelatnik u vremenu od 1985. do 1988. izabran je također i na funkciju predsjednika HAHK „Mladost“.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi nova generacija igrača. Iz tih generacija klub je stvorio niz izvanrednih igrača koji su bili reprezentativci ondašnje Jugoslavije. Klub je 1987.godine iskoristio prigodu održavanja Univerzijade te zalaganjem Ive Zlatara i svog dugogodišnjeg člana Zlatka Dežđeka uspio osigurati novac za izgradnju terena s umjetnom travom. Bio je to istodobno i prvi travnati teren u ovom dijelu Europe, a otvoren je u proljeće 1988.godine. Novi teren i izgrađeni objekti u športskom parku „Mladost“  znatno su poboljšali športske uvjete rada i života. Omogućen je početak vrlo intenzivnog rada s mlađim naraštajem te su formirane momčadi pionira, kadeta i juniora. Broj igrača toliko je porastao da je uprava kluba odlučila formirati momčadi koje nastupaju pod imenom „Akademičar“ i „Atom“.

U takvim uvjetima 1995.godine ponovno se osniva ženska ekipa od učenica srednjih škola i studentica pod vodstvom Dubravke Novarlić. Osnutak ženske ekipe „Mladosti“  potaknuo je i druge klubove na osnivanje ženskih ekipa. „Mladost“  bilježi vrijedne športske rezultate.
Početkom Domovinskog rata dio igrača sudjeluje u obrani domovine. Posebno bolno u klubu je odjeknula vijest o pogibiji dugogodišnjeg izvanrednog igrača i športskog djelatnika Miroslava Šoša, zvanog Čona. Ipak usprkos ratu športska su natjecanja nastavljena. Hokejaši na travi „Mladosti“ nastavljaju s uspjehom te osvajaju državna prvenstva i kupove; seniori 4 puta, juniori 8, kadeti 9, pioniri 7, seniorke 3 i djevojčice jedanput. Od 1992.godine u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske sudjelovao je velik broj igrača. Kup Republike Hrvatske seniori su osvojili 1996.,2000. i 2002., a seniorke 1998.,2000. i 2002.godine. Dvoransko prvenstvo Hrvatske juniori su osvojili 1998.,1999.,2000. I 2002., a kadeti 1992.,1996.,1999.,2000. i 2001.godine. Djevojčice su dvoransko prvenstvo Hrvatske osvojile 1998. i 1999.godine. Dvoranski kup Republike Hrvatske seniori su osvojili 1994. I 2002.godine.

 Nakon smrti Ive Zlatara za predsjednika kluba izabran je igrač Josip Jelić. Istodobno izgradnjom tribina 1999.godine klub dobiva športske prostorije, a one su bitno pridonijele kvaliteti športskog i društvenog života. U hokejaškom okružju klub je jedinstven po stalnoj momčadi veterana koja se redovito natječe u prvenstvima Hrvatske pod imenom „Akademičar“. Osim što sudjeluju u natjecanjima, većina veterana nosioci su športske djelatnosti u klubu. U siječnju 2003.godine za predsjednika kluba izabran je , dotadašnji dopredsjednik kluba, a istodobno, prvi put u povijesti kluba imenovani su počasni članovi: prof.dr.sc.Damir Karlović, Dušan Popović i mr.sc.Željko Devčić. Tijekom godine klub se i reorganizirao i 2003. postiže najznačajnije športske uspjehe. U natjecanju kupa pobjednika kupova Europe osvaja jedno od prva dva mjesta te osigurava prelazak u višu „B“ skupinu. U završnim natjecanjima osvaja prvenstvo države u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji.

Svima njima, ali i mnogima koji ovdje nisu spomenuti, pripada dio uspjeha i ponosa u stvaranju kluba i zdravog športskog duha, koji je pomogao da osim športskih uspjeha članovi kluba zabilježe i niz uspješnih karijera.